Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože koju karakteriziraju suhoća, crvenilo i intenzivan svrbež. Ova bolest često se naziva i atopijski ekcem te je povezana s nasljednom sklonošću alergijskim bolestima poput alergijske astme, alergijskog rinitisa i konjunktivitisa.
Kod osoba s atopijskim dermatitisom kožna barijera često je oslabljena zbog smanjene količine važnih strukturnih komponenti poput filagrina, ceramida i lipida. Zbog toga koža postaje suha, osjetljiva i sklonija upalnim reakcijama.
Važno je naglasiti da atopijski dermatitis ne znači nužno da osoba ima alergiju. Iako se često povezuje s atopijskim bolestima, kod mnogih osoba – osobito kod male djece – alergija nije prisutna u podlozi bolesti.
Što je atopijski dermatitis?
Atopijski dermatitis je kronična upalna dermatoza koja nastaje zbog kombinacije genetskih, imunoloških i okolišnih čimbenika.
Jedan od važnih faktora povezan je s mutacijama gena za filagrin, protein koji ima ključnu ulogu u strukturi i funkciji kožne barijere.
Filagrin djeluje kao “ljepljivi matriks” koji omogućuje gusto pakiranje keratinskih vlakana u epitelnim stanicama kože. Kako stanice migriraju prema površini kože, filagrin se postupno razgrađuje u peptide koji se daljnjim reakcijama pretvaraju u prirodne faktore ovlaživanja (NMF – Natural Moisturizing Factors).
Kod osoba s atopijskim dermatitisom često dolazi do:
- smanjene količine filagrina
- smanjenih ceramida i lipida u koži
- oslabljenog zaštitnog sloja kože
Zbog toga je kožna barijera oštećena, koža je suha i osjetljiva te podložnija iritacijama i upalama.
Uzroci atopijskog dermatitisa
Razvoj atopijskog dermatitisa povezan je s više čimbenika.
Najvažniji uključuju:
- genetsku predispoziciju
- oštećenu kožnu barijeru
- imunološke reakcije kože
- djelovanje okolišnih iritansa i alergena
Kroz oštećenu kožnu barijeru iritansi i alergeni lakše prodiru u kožu, što može potaknuti upalni odgovor organizma.
Važno je naglasiti da atopijski dermatitis ne znači automatski alergiju. Kod male djece alergija često nije prisutna u podlozi bolesti. Ako postoji sumnja na alergiju, dermatolog ju može potvrditi odgovarajućim testovima.
Simptomi atopijskog dermatitisa
Simptomi atopijskog dermatitisa mogu varirati od blagih do vrlo izraženih te se često pojavljuju u fazama pogoršanja i smirivanja bolesti.
Najčešći simptomi uključuju:
- crvenilo kože (ekcem)
- izrazitu suhoću kože
- intenzivan svrbež
- ljuštenje kože
- zadebljanu ili ispucalu kožu
Atopijski dermatitis najčešće se javlja na:
- licu i vratu
- pregibima koljena i laktova
- području oko očiju i kapaka
Svrbež je često izraženiji tijekom noći, što može značajno utjecati na kvalitetu sna i svakodnevni život.
Atopijski dermatitis kod djece
Atopijski dermatitis kod djece vrlo je čest i često se pojavljuje već u prvim mjesecima života.
Kod dojenčadi se simptomi najčešće javljaju na:
- obrazima
- vlasištu
- pregibima ruku i nogu
Koža je izrazito suha, crvena i sklona iritacijama. Kako dijete raste, promjene se često premještaju na pregibe laktova i koljena.
Kod velikog broja djece simptomi se s vremenom mogu ublažiti ili potpuno nestati, iako kod nekih osoba atopijski dermatitis može trajati i u odrasloj dobi.
Što pogoršava atopijski dermatitis?
Simptomi atopijskog dermatitisa mogu se pogoršati zbog različitih vanjskih i unutarnjih čimbenika.
Najčešći okidači uključuju:
- hladno i suho vrijeme
- nisku vlažnost zraka
- agresivne proizvode za čišćenje kože
- određene tkanine poput vune
- stres
- alergene iz okoliša
Kod mnogih osoba simptomi se najviše pogoršavaju tijekom zimskih mjeseci, kada je zrak suh, a koža dodatno gubi vlagu.
Kako ublažiti simptome atopijskog dermatitisa
Uz terapiju koju propisuje dermatolog, vrlo je važna obilna i redovita njega kože. Preporučuju se kreme koje sadrže emolijense i ceramide, poput Skintegra Úna, koje pomažu opskrbiti kožu lipidima, smanjiti gubitak vode iz kože i spriječiti prolazak iritansa kroz oslabljenu kožnu barijeru.
Korištenje blagih sredstava za čišćenje kože, poput dermokozmetičkih sindeta namijenjenih atopijskoj koži ili uljnih kupki, neće dodatno oštetiti kožnu barijeru. Pranje bi trebalo trajati što kraće, a voda ne smije biti pretopla.
Nakon pranja kožu je potrebno nježno osušiti bez trljanja ručnikom. Također se preporučuje:
- nošenje pamučne odjeće
- izbjegavanje vunene odjeće
- korištenje blagih tekućih deterdženata za pranje rublja
- izbjegavanje nutritivnih ili inhalacijskih alergena ako su potvrđeni
Važno je i smanjiti razinu stresa, jer stres može utjecati na imunološki sustav i pogoršati simptome bolesti.
Cilj njege atopične kože je normalizirati kožnu barijeru, smanjiti svrbež i iritacije, potaknuti cijeljenje kože te spriječiti ponovnu pojavu simptoma.
Njega kože kod atopijskog dermatitisa
Kod atopijskog dermatitisa posebno je važna redovita primjena emolijentnih proizvoda koji pomažu obnoviti oštećenu kožnu barijeru.
Primjer takve njege je Skintegra Úna, krema za suhu i osjetljivu kožu koja opskrbljuje kožu lipidima i pomaže smanjiti gubitak vode iz kože.
Redovitom primjenom emolijentnih proizvoda moguće je:
- obnoviti zaštitnu funkciju kože
- smanjiti iritacije i svrbež
- poboljšati hidrataciju kože
- smanjiti učestalost pogoršanja bolesti
Kontinuirana njega jedan je od najvažnijih koraka u kontroli simptoma atopijskog dermatitisa.
Često postavljena pitanja o atopijskom dermatitisu
Je li atopijski dermatitis isto što i alergija?
Ne nužno. Iako su osobe s atopijskim dermatitisom sklonije alergijskim bolestima, sama bolest ne znači da je alergija nužno prisutna.
Može li atopijski dermatitis nestati s godinama?
Kod mnoge djece simptomi se s vremenom mogu ublažiti ili potpuno nestati, dok kod nekih osoba bolest može trajati i u odrasloj dobi.
Kako smanjiti svrbež kod atopijskog dermatitisa?
Redovita primjena emolijentnih krema, izbjegavanje iritansa te pravilna dermatološka terapija mogu pomoći u smanjenju svrbeža i iritacije kože.
Koja je najbolja njega kod atopijskog dermatitisa?
Njega atopične kože temelji se na redovitoj hidrataciji kože emolijentnim kremama, korištenju blagih sredstava za čišćenje te izbjegavanju iritansa koji mogu pogoršati simptome.
Literatura
- Leung, Donald; Bieber, Thomas. (2003). Atopic dermatitis. The Lancet.
- Weidinger, Stephan; Novak, Natalija. (2016). Atopic dermatitis. The Lancet.
- Elias, Peter; Steinhoff, Martin. (2008). Barrier function in atopic dermatitis. Journal of Allergy and Clinical Immunology.
