Kiseline ili keratolitici se koriste u kozmetici kako bi se regulirala aktivnost stanica kože (keratinocita) primarno u svrhu postizanja bolje teksture kože ili u svrhu čišćih pora kod nepravilnostima sklone kože. Danas najpoznatija i najpopularnija, salicilna kiselina predstavlja jedinu beta hidroksilnu kiselinu (BHA). Izolirana je iz kore bijele vrbe i služi primarno kao kemijski eksfolijant. Na području Europske unije dozvoljena je u koncentraciji do 2% u kozmetičkom proizvodu za njegu lica, te je najefikasnija u relativno kiselom pH mediju, idealno do pH 4. U koncentracijama manjim od 0,5% može se koristiti kao konzervans, ali u tom slučaju salicilna kiselina nema keratolitičko djelovanje na kožu, već konzervirajuće.
Za koga je salicilna kiselina?
Kao sastojak, salicilna je kiselina indicirana za masnu do mješovitu kožu sklonu blagim do umjerenim aknama i komedonima. Smanjuje lučenje sebuma, odnosno djeluje sebostatički i pomaže koži da se pročisti duboko u dermisu. Od svih kiselina, jedino je salicilna kiselina topiva u masti što znači da učinkovito može prodrijeti kroz sebum duboko u poru, gdje pomaže razbiti veze koje na okupu drže lipide i zaostale mrtve stanice kože, efektivno čineći komedon ili “čepić” koji blokira dotok kisika i omogućava proliferaciju C. acnes bakterija, uzročnika akni.
Osim djelovanja na akne i komedone, te zaostalim sebumom i epitelima ispunjene pore, salicilna kiselina je fantastičan anti-age sastojak koji s vremenom reducira veličinu pora, ubrzava blijeđenje hiperpigmentacija i djeluje protuupalno. Iako dugoročnim korištenjem protanjuje površinski sloj orožnjelih stanica, salicilna kiselina kožu ne čini osjetljivijom na sunce i čak ima dokazanu fotoprotektivnu ulogu kroz smanjenje eritema nastalog zbog izlaganja UV zračenju.
To znači da se salicilna kiselina kao noćni tretman može koristiti tijekom cijele godine, no isto tako preporučuje se kožu zaštititi adekvatnim zaštitnim faktorom (zimi 15-20, a ljeti 30 ili više) kako se pozitivni učinci salicilne kiseline zbog štetnog fotoučinka ne bi poništili. Salicilna kiselina se ne preporučuje za vrijeme trudnoće i dojenja, za primjenu na dječjoj koži, niti na koži osoba alergičnih na derivate acetilsalicilne kiseline (aspirin). Dokazano pomaže u tretmanu papulopustularnih promjena kod kože s rozacejom, ali se njezino korištenje kod ovakvih slučajeva preporučuje pod nadzorom i uputom dermatologa.
Skintegra proizvod sa salicilnom kiselinom
Naš serum Clarion kombinira 2% salicilne kiseline i 4% glikolne kiseline kako bi se postigao sinergijski, zadovoljavajući učinak na svim razinama dermisa kod osoba oboljelih od blagih do umjerenih akni te komedona i postupalnih mrljica koji istovremeno traže adekvatan anti-age i antioksidativni učinak.
LITERATURA:
- Casciano D.A., Allaben W.T. i suradnici. Photocarcinogenesis study of glycolic acid and salicylic acid in SKH-1 mice. 2007. National toxicology program technical report series. Septemper (524):1-242.
- Tosti A., Venturo N., Vincenzi C. 2004. Salicylic acid peeling in the treatment of rosacea. Journal of the American Academy of Dermatology